Svakog proljeća sa suncem ii toplinom budi se u nama nova nada. Danas pisemo o biljci poznatoj kao divlji luk, nazvan također i medvjeđi luk, sremuš, čremuš, šumski luk.
Ponovo smo radosni i puni poleta, veselimo se prvom zelenilu i cvrkutanju ptica, te punim srcem osjećamo sve to kao dobrohotan dar našega Stvoritelja. Uz tu novu, zelenu raskoš, trebali bismo i mi početi proljetnu uru, kojom se pročišćavamo i rješavamo štetnih tvari, što nam jamačno donosi osvježenje koje ne smijemo zanemariti.
Otvoreno zeleni, šiljasti, sjajni, listu đurđice slični listovi izbijaju iz duguljaste lukovice, obavijene bijelom prozirnom kožicom. Glatka, svjetlozelena stabljika s bijelim glavičastim cvatom naraste do 30 cm visine. Divlji luk raste samo na humusom bogatim vlažnim livadama.
sjenovitim i močvarnim cvjetnim livadama, ispod grmlja, te bjelogoričnimi planinskim šumama.
Jak miris po češnjaku osjeti se prije no što biljku ugledamo. Taj mu je miris također donio ime “divlji češnjak”i sa sigurnošću iskljuắo zamjene s listovima đurđice ili otrovnog mrazovca. U rano proljeće brojne su bjelogorične šume na močvarnim rječnim obalama pokrivene svježim, zelenim lišćem divljega luka. Proklija u travnju i svibnju, katkada i ranije. Procvjeta tek sredinom svibnja i u lipnju. U njemu je skrivena velika ljekovita moć i priča se, da ga traže i medvjedi nakon njihova zimskoga sna, da si njime pročiste želudac, crijeva i krv. Divlji luk ima u biti osobine češnjaka, ali je mnogo ljekovitiji. Zbog toga je posebno dobar za proljetnu kuru pročišćavanja i poboljšavanje kroničnih kožnih bolesti.
Kako osušeni listovi gube svoju ljekovitu moć za proljetnu kuru pročišćavanja upotrebljavamo svježe listove.
Možemo ih sitno narezane posuti na kruh namazan s maslacem, ili ih fino iskosane koristimo kao začin (nekuhan)
običnoj juhi, krumpirima, valjušcima i inim jelima kojima ukus i inače poboljšavamo peršinom. Također ih možemo pripraviti kao špinat ii salatu. Upotrebjen u veśoj količini ima trpak okus, pa ga priređen kao špinat valja pomiješati s koprivom.
Mlade listove sabiremo u travnju i svibnju, dakie još prije cvjetanja, lukoviceu kasno ljeto i ujesen. Lukovice divljega iuka možemo koristiti isto kao čašnjak. Osobe osjetjiva żeluca sitno narezane listove i lukovicu preliju s toplim mlijekom, ostave da odstoji dva do tri sata i tu tekučinu piju gutjaj po gutijaj. Kako bi i tijekom godine u kući imali ljekoviti divlji luk, pripravimo od njega rakiju (Vidi “Načini uporabe!”). Dnevno
popijemo 10-12 kapljica rakijes nešto vode. Te kapljice pospješuju izvrsno pamćenje, sprečavaju ovapnenje krvnih žila i otklanjaju mnoge druge tegobe.
Diviji luk jako dobro djeluje na želudac i crijeva. Veoma je djelotvoran kod akutnih i kroničnih proljeva i onda kad su oni povezaniis nadimanjem i grčevima, bolji je pak kod tvrde stolice, ako je ona uzrokovana unutarnjim grčem ili lijenošću crijeva. Nametnici, čak i obične glíste, nestanu nakon nekog vremena ako koristimo divlji luk. S poboljšanjem rada crijeva nestanui one tegobe koje se rado pojavljaju u starijih ljudi ili prekomjernih
jelaca, zbog lijenih ili prepunih crijeva. Popuštaju želučanim tegobama prouzrokovane srčane smetnje, nesanica ili bilo koja druga tegoba koja potječe od ovapnjenja krvnih žila ii visokoga krvnoga tlaka, kao što je vrtoglavica, pritisak u glavi i gušenje.
Previsok tlak se polako snižava. Vino od divijega luka (Vidi “Načini uporabe“!) je čudotvorno ljekovito sredstvo za sve stare ljude s trajnim prsnim katarom is tim povezanim tegobama disanja. Cak i kod staroga kašlja prsni katar nestane a s njim i poteškoće pri disanju. I u slučajevima
plucne tuberkuloze i vodene bolesti, od kojih često pate stariji judi, toplo preporučujem to ljekovito sredstvo. Sviježi upotrebljeni listovi pročišćuju bubrege i mjehur i pospješuju mokrenje. Rane, koje teško zacjeljuju, valja namazati svježim sokom divjega luka i brzo ce zarasti. Pomaže i kod oboljenja srčanih krvnih žila.
Divlji luk je nedovoljino cijenjen kao lijek za dišéenje krvi, najbolje rezutate daje u liječenju kronicno nečiste koze. Švicarski liječnik – samouk i znalac bilja zupnik Künzle posebno hvali ovu biljku: “Divlji luk pročiščuje cijelo tijelo,pospjesuje izlučivanje štetnih, nezdravih tvari, liječi krv, izbacuje i uništava otrovne tvari. Vječno boležljivi ljudi, oni s lišajevima, skrofulozni i reumatični morali bi cijeniti divlji luk kao zlato.
Ukoliko obozavate i cijenite biljke kao mi, pogledajte jos nekoliko clanaka o ljekovitom bilju:
